среда, 30. мај 2018.

Duga sutrašnjica


 ,,Metal Hurlant" odnosno Vrišteći Metal je kultni francuski antologijski strip magazin koji je izlazio od 1974 do 1987 godine i odatle potiče većina opštepoznatih evropskih sf stripova kada se izuzme britanski 2000 ad.Jeste li čuli nekad za Inkal , Ranxeroxa, Džeremaju, Drunu, ? E pa sve to potiče sa stranica ovog magazina.  Iako nije bio toliko dugovečan kao britanski parnjak, tokom  svojih nepunih trinaest godina je raspalio maštu mnogim piscima, crtačima rediteljima, slikarima i arhitektama širom sveta.

Tačno je da sajberpank žanra ne bi bilo bez novotalasnih pisaca naučne fantastike, ljudi poput Filipa Dika , Viljema Gibsona i Želaznija su stvorili osnovu i utrli put potonjim piscima.Dakle nesporno je da su oni kičma sajberpanka, napravili su mu skelet ali Žan Žiro mu je podario kožu.I to kakvu kožu! Megalopolis gigantskih razmera (gigalopolis?) strukturisan poput višespratnice sa pararelnim gradovima ,koji ujedno predstavljaju razne slojeve društva, na svakom spratu. To  je hiperindustrijalizovana budućnost koja na oko ne deluje blistavo niti utopijski nego staro i istrošeno poput matorih fabričkih postrojenja.Mebijus odnosno Žiro  je stvorio vrlo prepoznatljiv svet u kojem će se velike filmadžije od osamdesetih pa naovamo razmahati sa vrhunskim ostvarenjima poput ,,Blade Runner-a" Ridlija Skota, ,,Petog Elementa" Lika Besona i ,,Duha u oklopu" Masamunea Šira.Gde bi danas bio Lukas da nije drpio ideje iz Mebijusovih stripova i ilustracija za nesnimljenu adaptaciju ,,Dine" Hodorovskog?


Evo šta je Gibson rekao o tome:

"So it's entirely fair to say, and I've said it before, that the way Neuromancer-the-novel "looks" was influenced in large part by some of the artwork I saw in Heavy Metal. I assume that this must also be true of John Carpenter's Escape from New York, Ridley Scott's Blade Runner, and all other artefacts of the style sometimes dubbed 'cyberpunk'. Those French guys, they got their end in early."

E sad tu ima i druga strana medalje, konkretno mislim na scenario O`Benona autora kultnog ,,Osmog Putnika.O`Benon je napravio pastiš priču koja je koliko toliko poznata gotovo svakom ko je ikada čitao ili gledao krimiće, ispričana je na mnogo načina, dopunjavana i pomalo menjana ali suština ostaje ista jer ovo je ona stara ,,fatalna dama unajmljuje privatnog detektiva " priča.

Dakle dama izvusokog društva unajmljuje detektiva Pita Klaba da donese paket iz getoa koji vrvi od secikesa , pošto ona ne želi da ispralja svoje aristokratske ruke niti da rizikuje živu glavu među  barbama.Međutim, slučaj se malo zakomplikovao time što je baš ona u međuvremenu ubijena, ispostavlja se da je bila švalerka političara a u sve ovo se umešao i špijun sa druge planete.


Što se scenarija tiče, Obenonova pričica je solidna varijacija na temu  i baš zato odudara od Mebijusove genijalne vizije.Slično važi i za ostale kratke priče, ali njihov autor nije Obenon nego Mebijus/Žiro lično.Ovo su kratke priče sa obrtom na kraju u maniru Outer Limits-a i kratkih magazinskih sf ostvarenja.Neke su šaljive, poput robota koji misli da je gusar (Crnobradi i piratski mozak) i ,,Da li je čovek dobar", ali ni ostale nisu daleko mada je to više crni humor.
Naročito bi istakao ,,Približavanje Kentauriju" zbog hororičnog snoviđenja (a možda i nije?) uprkos autorovom nezadovoljstvu istim.To što genijalan crtež odudara od kvaliteta scenarija nije mana samo ove zbirke nego i ostalih.Pravo da kažem ,  po meni najbolji Mebijusov rad je kada sarađuje sa Hodorovskim pošto je rezultat takve kolaboracije remek delo na oba polja, likovno i scenaristički .Potreban je bio takav inovator u pripovedanju koliko je Žiro bio u crtanju da bi se stvorio ,,Crni Inkal".Pored svega ovoga  smatram da je ,,Duga sutrašnjica" ipak odlična zbirka za ljubitelje sf-a i stripa uopšte.Kod nas je izdata 2015 zajednički od strane Darkwooda i Čarobne knjige kao četvrta u ediciji ,,Moebius" . Inače ove kompilacije Mebijusovih stripova imaju dodatke u vidu propratnih tekstova u kojima Žiro objašnjava zamisao, inspiraciju i stvaralački rad iza svake od kratkih priča, tako da se u analizu ostalih priča nema potrebe upuštati jer je majstorova reč poslednja.

Ocena:




Нема коментара:

Постави коментар