субота, 31. децембар 2016.

Spajdermen: Krejvenov poslednji lov



Tamni oblaci su se nadvili nad Spajdermenom.Vickastog superheroja muče skorašnja tragična dešavanja i pritiskaju ga misli o sopstvenoj smrtnosti.Kao da mu to nije dovoljno, niotkuda se pojavljuje i njegov stari protivnik lovac Krejven.Krejven se više ne uzdržava, spreman je na sve kako bi se konačno dočepao lovine koja mu je uporno izmicala.Kucnuo je čas osvete.


Osamdesete godine prošlog veka su bile period značajnih promena u superherojskom žanru  američkog stripa.Tada je otpočeo period dekonstrukcije.Mračni vitez se vratio,nadzirači nadziru,Stvorenje iz močvare proživljava čas anatomije,Derdevil se preporodio itd.Osnovna postavka ovog žanra je u pojedincu odmetniku koji preuzima pravdu u svoje ruke i sprovodi borbu protiv kriminala izvan okvira pravosuđa.Ovakav pojedinac,koji je zakonski gledano kriminalac, uživa poverenje građana zbog svojih dela , jer je po pristupu direktniji od policije,ili pak pojedinih zastupnika zakona / poretka  i iz toga crpi svoju legitimnost.Isti pojedinac je često prikazan kao moralna gromada.Ovakav slučaj bi u stvarnom životu bio kontraproduktivan,stvorio bi više problema nego rešenja i vodio bi neviđenom samovlašću i anarhiji. Suština dekonstrukcije ovog žanra se je u relativizaciji položaja junaka/odmetnika i zlikovca.Tu se gubi crno-bela podela likova,preispituje se položaj odmetnika.Pravednik se spušta sa svog (lažnog?) pjedestala i svodi se na pravu meru.


Između Pitera Parkera i Spajdermena,kao alterega,nema razlike,nema dihotomije.On je ista osoba u kostimu i van njega.Nema razlike između njih kao u slučajevima javne i tajne persone Brusa Vejna/Betmena,Supermena/Klarka Kenta ili Meta Murdoka/Derdevila.Sa ili bez maske, to je isti vickasti Piter Parker ali sa malom razlikom što je u ovom periodu ,,mračenja" nosio  crni kostim i mučila su ga egzistencijalna pitanja života i smrti.Spajdermen je ovde umalo ubijen,drogiran i fizički nadjačan ali ne dolazi do mentalnog pucanja.Uprkos svemu proživljenom, Piter ostaje dosledan uobičajenoj karakterizaciji i ne prelazi lične moralne granice. Dakle uprkos svim elementima dekonstrukcije, Spajdermen ovde ostaje imun na istu.Naravno to ne znači da nema baš takvih Spajdermen stripova.Takođe to ne znači da je ovo loša priča, daleko bilo, ovo je odlična priča o lovcu Krejvenu.Krejven je zvezda ovog stripa.


Lovac Krejven je jedan od stare garde Spajdermenovih protivnika,pojavio se među prvima tokom samog početka ovog dugogodišnjeg superherojskog serijala. Međutim, Krejven nikada nije imao preteranu popularnost, oduvek je bio u senci opasnijih zlikovaca iako je itekako zanimljiv kao ličnost.Kravinov je iskusan lovac koji je uspeo savladati bezmalo svaku životinjsku vrstu na zemlji.Savlavši sve zveri, Kravinov je prešao na najopasniju lovinu od svih, na čoveka odnosno nadčoveka.Iz opisa je prilično jasno da je Krejven zapravo grof Zarof (The Most Dangerous Game) u ruhu stripskog zlikovca.Oslobođen  okova naivnijih starih stripova, u ovoj eri dekonstrukcije Dž.M.Demateis Krejvena vraća u punom sjaju.Kravinov se priprema  putem  animističkih magijskih rituala poput antičkih lovaca  i opsesija mu se manifestuje ponavljanjem određenih misli iznova ,radi bolje ilustracije manije.


Krejven u Spajdermenu,večitom protivniku, vidi oličenje destruktivne nečiste sile,paukolikog duha iskvarenog zapada koji je progonio i uništio njegove roditelje.Ovi trenutci nisu najjasnije objašnjeni ali namera je itekako jasna.Krejven želi da pokaže kako je u svakom pogledu bolji od protivnika te pokušava da slomi Spajdermena tako što ga živog,mada komiranog, sahranjuje i zauzima njegovo mesto.Tada supeva da savlada opasnog protivnika Štetočinu, divljeg i zbunjenog mutanta užasnog izgleda, sa kojim Spajdermen nije uspevao da se izbori.Sve to ima smisla u Krejvenovoj glavi ali samo do trenutka kada shvata da je sam postao ili oduvek bio ono što je video u svom protivniku.

 U ,,Krejvenovom poslednjem lovu" i drugim stripovima  se vidi da je Demateis umeo biti vrstan pripovedač u okviru ovog žanra, tako da je prosto neverovatno kako je spao na pisca užasnih  scenarija za animirane adaptacije Betmena (Son of Batman, Batman vs Robin i Batman : Bad Blood).Demateisova mračna priča je prikazana odličnim  crtežom Majka Zeka.Da nije Zeka ,niko drugi ne bi  tako uspešno dočarao Krejvenovo divljaštvo .Zek ima odličan smisao za kadriranje napetih scena ludačkog zanosa glavnog zlikovca.Atmosfera koju nam pruža je turobna i klaustrofobična,što prijatno odudara od Spajdermenovih avantura gde je u borbenim scenama akcenat na akrobacijama,slobodnim pokretima i gimnastičkim okretima.Dopadljivo je i prikazivanje toka svesti glavnih likova,nagomilane misli i ponavljanje istih kao znak manije.

 Ocena:





понедељак, 26. децембар 2016.

Lobov Božićni paravojni specijalac


        

Naslov itekako zvuči suludo.O čemu je ovde reč? Lobo je antiheroj iz DC stripova koji je popularnost doživeo tokom 90-tih godina prošlog veka.Kao tvorevina Rođera Slifera i Kita Grifena nastao je nekoliko godina  ranije ali je u tom periodu doživeo preporod kao ličnost koja služi za parodiju na superherojštinu i tadašnji trend hipernasilnih stripova.Istu ulogu su kod drugih izdavača igrali stripovi kao što su  Deadpool i The Tick.

Ovo je kratak film Skota Leberehta iz 2002.godine,  stručnjaka za specijalne efekte poznatog po radu na ostvarenjima poput ,,Uspavana Dolina i Spawn".Film je adaptacija istoimenog stripa Kita grifena i Sajmona Bizlija iz 1991.godine.Ovde ne treba očekivati preteranu dubinu priče,uglavnom zbog postavke čitavog strip serijala, nego sprdačinu na račun praznika,mitskih ličnosti i prazničnog veselja. Priča je kraća a zaplet je uprošćeniji uglavnom zbog gotovo zanemarljivog budžeta ali opet vredi pogledati zbog pristojne kostimografije i glume.Ko baš ne voli praznike, preporučujem strip Lobo Paramilitary Christmas Special.

субота, 24. децембар 2016.

Skitnica Robni: Povratak u prošlost


 Robni Stoun,nekada pisac i izdavač danas prosijak, se vraća sa svojih lutanja u rodnu Britaniju.Ni sam ne zna povod svoga povratka, te luta gradom zaronjen u mislima o prošlosti.Međutim, sudbina se ponovo poigrava sa Robnijevim životom.Sustiže ga neočekivana vest o  osobi sa kojom je nekada bio blizak.


Stoun,pisac i idealista čija je  karijera je propala sa gašenjem izdavaštva, je godinama tražio posao i nikako nije supevao da omogući pristojan život sebi i supruzi.Borba za opstanak u društvu sa sobom povlači mnogo ,,prilagođavanja" (čitaj kompromisa.) koji se umeju poprilično suprotstavljati moralnim načelima čoveka.Neki takvo ponašanje smatraju  vrlinom.Robni je iz prve ruke doživeo takav slučaj, videvši suprugu kako se kreće među društvenom elitom sumnjivog morala i kako prostituisanjem obezbeđuje poslovne veze i ugled.
Robni se zasitio društvenog licemerja,odbacio je takve  ,,vrednosti" i rado zakoračio u siromaštvo.Skitničarenje je njegov bunt protiv sveta nemoralnosti i konformizma koji je zaslepljen novcem,vođen pukom potrebom za finansijama dok se  klanja se profitu kao božanstvu.Odbacivši takve nevrednosti,Robni kroči stazom svojih sopstvenih ideala koji ga ispunjavaju.Zato Robni ima sve, iako u materijalnom smislu nema ništa.

Ova epizoda stripa je zamišljena kao priča o Robnijevom postanju.Tema i različiti motivi su ovde zanimljiviji od same radnje, koja se   razvija tako što skitnica Stoun lunja gradom i popriseća se detalja iz prošlosti. Ovo je setna i sentimentalna priča koja nije posebna niti mnogo potresna ali  solidna.Da nije odličnog crteža španskog majstora Huana Boa (Juan Boix), ovo bi bio dosadnjikav strip.Interesantno je to što se ovaj strip sa junakom Robnijem Stounom baš našao u istom broju Stripoteke sa prezimenjakom strip junakom,doduše različitog autora i žanra, Abrahamom Stounom.


Crtež Huana Boa je na prvi pogled veoma podseća na argentinske autore poput Hektora Osterhelda ili Horacija Laila.Ovo je vrlo raskošan grafizam, divota je gledadti odlično odmeren odnos svetla i tame kao i   realistično prikazan svet i ljude sa sa svim nesavršenostima .Crtež u pojedinim scenama,naročito kada su u pitanju osobe,  ume da  liči na bakrorez ali ne zadržava isti nivo detalja  tokom čitavog stripa.To je lakše uočiti u sabranim avanturama Skitnice Robnija, ali se primećuje i upoređivanjem raštrkanih epizoda u Stripoteci.
Osim ,,Skitnice Robnija" nije mi poznato da li je išta drugo od ovog autora objavljeno kod nas.Inače ,,Skitnica Robni" (Robni El Vagabundo ) je strip iz 70-tih godina prošlog veka, ima solidnih i prosečnih epizoda ali su sve praćene odličnim crtežom, zbog kojeg ga vredi pročitati.

Ocena:


петак, 16. децембар 2016.

D, Lovac na Vampire



Scenario: Yasushi Hirano
 Režija:Toyoo Ashida
 Režija animacije :Hiromi Matsushita


Zemlja je preživela nuklearnu katastrofu, ali su  sile tame zavladale svetom. Mračna bića su se okomila na sirotu porodicu stočara.Vrhovni vampir je odabrao  farmerku Doris kao svoju buduću nevestu.Grad je u panici,stanovništvo je bespomoćno.Kome se okrenuti u ovakvom zlom času? Sreća im se osmehnula jer  lutajućeg viteza put avanture vodi kroz ovaj ukleti predeo. Niko ne poznaje tog misterioznog stranca.Može li on nadjačati zle sile ili je  gori od njih samih?

Gledaoci će u liku D-a sigurno primetiti mnogo toga poznatog. Crni šešir širokog oboda,crni ogrtač,stoičko držanje,turoban izraz lica,lakonske replike i potrebu za ispravljanjem krivih drina.Neko će u tome prepoznati ličnost Van Helsinga iz osrednje  filmske adaptacije iz 2004. godine (koji osim imena nema nikakve veze sa izvornim likom iz romana ,,Drakula") , drugi će prepoznati Rolanda od Gileada (Kingova ,,Mračna Kula"), ali ovo je zapravo vrlo blago izmenjena varijanta Solomona Kejna iz dela Roberta Hauarda.To je ličnost koja na prvi pogled izgleda zlokobno,obučen je tako i sve na njemu odgovara opisu vrlo opake osobe dok je on zapravo tvrdokorni moralista/verski fanatik i krvnik svih zlikovaca.Po nekima od fiktivnih ličnosti koje sam nabrojao,veoma se jasno vidi da je Hauardov puritanac avanturista postao vrlo uticajan arhetip lovca na čudovišta.D je za razliku od Solomona Dampir, sin smrtne žene i vampra.Dakle dodata mu je doza čudovišnog, proklet je pa mora stalno da se bori sa svojom poluvampirskom prirodom i to ga čini većim antiherojem ali naravno ne i većom ličnošću od izvornika Solomona.


Sve se ovo odvija u čudnovatom postapokaliptičnom kvazi feudalnom svetu gde su natprirodne sile deo svakodnevnice.Vampiri su predstavljeni kao ,,plemstvo" koje zavodi strahovladu , njihovu naklonost gradske vlasti kupuju time što im omogućavaju da se  povremeno hrane izabranim građanima, konkretno najlepšim devama.Lik glavnog  vampira  je inspirisan  filmskim Drakulom, konkretno glumcem Kristoferom Lijem jer se poglavar ove prastare porodice zove ni manje ni više nego Magnus Li. U filmu je slabo prisutan,prikazan kao prastari  aristokrata koji se dosađuje večnim životom.


Čitava priča se zapravo vrti oko Magnusovog sluge  mutanta, i veštog ubice, Rei Ginsei-a i nadmene ćerke Lamike.Ginsei pokušava da se  oslobodi kmetovske stege i  postane deo porodice Li, dok Lamika na sve gleda sa visine ubeđena u svoje ,,plemenito poreklo".Ali, maske padaju.Iluzija plemstva se raspada saznanjem da je Lamika polutanka a njihova vampirska religija zasnovana na lažima.Istina je razorila lažni poredak i dvorac Li-a.



D, lovac na vampire ne nudi preterano maštovitu niti originalnu priču ali je ipak malo bolje od stripa  iz sličnog miljea kao što je bonelijev serijal ,,Dampir" jer uspeva da postigne atmosferičnost kakvu potonji retko dostiže. Film svoju jedinstvenu mračnu atmosferu duguje svet kakav je ovde prikazan koji je bogat različitim neobičnim mutantima,zverima, humanoidnim bićima i futurističkom tehnologijom koja odudara od srednjevekovnih zamkova i naturalne privrede.Sam film je  krajnje neobičan hibrid žanrova postapokalipse,
sajberpanka,vesterna i horora spakovanom u japansku animaciju.

Ovaj stil animacije je danas pomalo staromodan, ali treba imati u vidu da je film iz 1985. Akcione scene nisu ubrzane niti nabijene kinetičkom energijom,po standardu koji je nekoliko godina kasnije postavio filma Akira, nego su umerenije.Svet kakav je ovde prikazan je bogat različitim neobičnim mutantima,zverima, humanoidnim bićima i futurističkom tehnologijom koja odudara od srednjevekovnih zamkova i naturalne privrede.
Romane pema kojima je ovo snimano i strip adaptacije istih nisam čitao nego posmatram filma kao takav.Sve u svemu ova palp priča je solidna  zbog stila animacije i kadriranja.

Ocena: