четвртак, 31. август 2017.

Jevanđelje iz zabiti

          
 Backwater Gospel je kratak diplomski film Boa Mathorna i saradnika. U pitanju je kratak animirani film rađen u tehnici koja podseća  na stopmotion efekte.Pogrebnik je poslednja osoba koji iko želi da vidiu ovoj zabiti, ali i u životu uopšte.O ovom konkretnom pogrebniku kruže lokalne priče/tračevi ali i legende koje kazuju da on možda i nije ono za šta se izdaje.Možda uopšte nije čovek? Možda je nekakva avet koja sa sobom nosi smrt!
Bilo kako bilo, puko prisustvo ovog (ne)čoveka izaziva opštu paniku u učmalom mestašcu. Jedino se muzičar lutalica sprdači sa tom pojavom i  sa lokalnim propovednikom. On se  ne pokorava  (praznim ?) pričama meštana niti propovednikovoj volji.


Ovde vidimo kulminaciju jakog uticaja propovednika, strahova i sujeverja na prostodušne seljake. Čitavog života su naviknuti da prihvataju reči ,,autoriteta" zdravo za gotovo , bez propitivanja, bez razmišljanja, bez mozga.Bez ovog poslednjeg ostaju zbog sebe samih dok ih  pogrebnik tiho odmerava.
Ovo je prilično dobra priča o zaluđenosti odnosno fanatizmu u svakom obliku (verski,sujeverje,ideologija , politika)  i negativnim posledicama istog po život celokupne  zajednice.

уторак, 29. август 2017.

Jedno doba jedna priča : Pariski Dželat


Le Storie , ili Jedno doba jedna priča po naški, je relativno nova edicija izdavačke kuće Serđo Boneli koja je započeta krajem  2012.godine. SBE je kao izdavač poznat po mnogim dugovečnim serijalima poput Zagora, Dilana Doga, Teksa i sl. , a u poslednje vreme su se pozabavili i mini serijalima poput Kasidija, Lukasa i sl. dok je ova edicija zamišljena na potpuno drugačiji način. U pitanju je antologijski serijal stripova gde je svaka sveska  celina za sebe tj. jedinstvena priča na koju nam donose čitaocima uveliko poznati autori koji su se proslavili na pomenutim dugovečnim serijalima. Jedno doba jedna priča je suštinski otklon komercijalnog izdavača SBE ka autorskom stripu.


Prvi broj ovog serijala počinje sa dvojcem Paola Barbato i Đampjero Kazertano i njihovom pričom iz perioda Francuske revolucije. Reč je  o Jakobinskoj diktaturi, najkrvoločnijem period revolucije kada je ubijeno preko 25 000 ljudi, ali iz ugla dželata Anrija Sansona.Faktografski gledano ovde nije rečeno mnogo o samoj revoluciji, čitav broj protiče bez mnogo  nabrajanja činjenica i datuma.Revolucija je ovde u drugom planu , ona je  samo pozornica za  ličnu dramu. Ovo je zapravo romansirana priča o pariskom dželatu Anriju Sansonu i Maksimilijanu Robespjeru.

Anri Sanson je jedinstvena ličnost među bonelijanom.Sa jedne strane on je veoma omražen i prezren  zbog svog posla, ali uprkos svemu on je veliki čovekoljubac i najhumaniji pojedinac svog doba.Zvuči paradoksalno, zar ne? Otkud dželat da bude humanista? Svetina ga vidi kao običnog koljača ali on je  osoba koja samo pruža smrt, nije taj koji osuđuje druge na smrt.Anri je specifičan po tome što se trudi da osuđenicima sačuva dostojanstvo i pruži bezbolnu egzekuciju. Puk se zgražavao nad ubijanjem osuđenika za vreme kralja, dok su sa promenom vlasti navijali za ezekucije ,,narodnih neprijatelja".Punitivno raspoloženom narodu je lako da dehumanizuje one koje vide kao izvor problema.Međutim za Anrija njega nema razlike među pojedincima.Narod vidi samo mučenike ili  grešnike i državne neprijatelje dok  Anri ne pravi razliku, za njega su to samo ljudi.Ovakvi ili onakvi ali ipak ljudi.


Sa druge strane, Robespjer je ovde očigledan  tiranin, tip kojem su usta prepuna naroda i narodne volje dok u stvari čini sve što je u njegovoj moći zarad sebe i svoje vlasti. Iako se pojavljuje relativno kratko, jer glavnica stripa otpada na Sansona, Robespjer je prikazan u svoj samovolji i radikalizmu. Jakobinci sa njime na čelu su učinili zaista veliki zaokret u istoriji time što su javno giljotinirali kralja.Kasnije im ni to nije bilo dovoljno pa su počeli i svoje ljude da šalju na pogubljenje.Međutim time su nehotice otvorili mogućnost sopstvenog pogubljenja. Što bi Sanson rekao , pravili su se kao da se smrt njih samih ne tiče.Koristili su smrt kao simbol moći i taštine a time su zasejali seme sopstvene propasti. Dovoljan je bio jedan (genijalan ) gest dželata Sansona i nekoliko glasina da bi se srušila strahovlada Robespjera i Jakobinaca.


Barbatova je osmislila odličnu priču o teroru ,,oslobodilačke" vlasti iz ugla pojedinca kojeg pokreću isključivo ljubav i smrt, tj. eros i tanatos (po Frojdu).Romansirana priča o Sansonu ,koji u ovoj verziji istorije ima prilično veliku ulogu u rušenju Robespjera i pokretanju lanca događaja koji je doveo do Termidorske reakcije, od sredine se odugovlači i   zbrzana je pri kraju.Mogla je malo više vremena provesti na karakterizaciji ostalih Jakobinaca i pojašnjenju njihovih motiva  ali uprkos tome ovo je stvarno interesantna pojava među boneli stripovima.
Eh kad bi dobili ovakvu epizodu Dilana. No red je pohvaliti  Kazertana na prilično dobrom crtežu.Kamo sreće da je ovo crtao u mlađim danima kada je više eksperimentisao sa kadriranjem, onomad kada smo imali lude kadrove u ,,Kući duhova ".Iako ovde ne odstupa od šablona kao onomad, opet se dobro drži.Od pogubljenja i morbidarija do najobičnijih razgovora, Kazertano nikaf nije dosadan.Izrazi lica i gestikulacija likova je sasvim prirodna , nema drvenih i veštačkih tipova ni dosadnih tabli.Sve i da se ništa ne događa opet je zanimljiv, ali kad dođe do mračnih scena među grobovim i leševima, e tu je Kazertano svoj na svome.Njegov Sanson je div među ljudima, u bukvalnom smislu.Kad ga pogledate on je gorostas od oko dva metra sa širokim ramenima naspram sitnih uglađenih Jakobinaca .Može se reći da je veći od života.

Ocena: