понедељак, 30. новембар 2015.

The Cursed Edge



Peticija za nastavak Dredd 3D filma postoji već 2 godine, ali  nastavak još nije zaživeo.Film je mnogo bolje prošao u Engleskoj nego Americi, međutim uspeo je da prikupi svega  35 miliona dolara umesto 50, koliki je bio planirani budžet.Fanovi time nisu zadovoljni pa su su preuzeli snimanje u svoje ruke.Izašlo je već nekoliko različitih amaterskih filmova, o jednom značajnom sam već pisao , a pre mesec dana  je izašla   četvrta epizoda web serije ,,The Cursed Edge". Serija se bavi slučajevima  grupe sudija iz distopijske budućnosti i predstavlja nastavak na kratki film Olivera Holingdejla  ,,The Deep End".Zaplet predstavlja kombinaciju  ranih 2000AD stripova o Sudiji Dredu i epizode su naslovljene  Prog (skraćeno od program) poput brojeva pomenute  britanske  sf  strip revije Najavljene su još tri  epizode nakon kojih će se prve tri epizode dosnimiti i sve će se  izmontirati u  film.

Animacija i specijalni efekti zaista liče na one iz Dredd 3D, isto se ne može reći za glumu i koreografiju ali sada je suviše  rano da pravim recenziju ovih epizoda, ali vidi se da ova serija ima  ima potencijal da postane zaista dobar amaterski film. Dalji razvoj ovog projekta možete pratiti na zvaničnoj facebook stranici  ovde.

недеља, 29. новембар 2015.

Vixen - prva sezona



Kao što sam najavio letos, Vixen serija je izašla , pa je vreme da saopštim svoje utiske. Ova web serija je nezvanični deo Arrow/Flash tv univerzuma CW kanala ali sa bitnom razlikom da je u animiranoj formi i prikazivana je  na CW Seed. CW Seed je ogranak CW kanala koji se isključivo bavi  sadržajem za digitalne platforme. Vixen je po svojem formatu   jedinstvena serija pošto se sastoji od 6 epizoda dužine 4-7 minuta.

Glavna junakinja serije je Mari McCabe, mlada studentkinja modnog dizajna koja je nasledila neobičnu amajliju.Usvojena je kao mala, njeni pravi roditelji su nepoznati . Mari je oduvek osećala u sebi prazninu jer nije  znala  svoje poreklo. Amajlija joj je jedina veza sa istinskim korenima, ali je i mnogo više od toga. Ispostavlja se da je nasledila magičnu ,,Tantu totem" amajliju, koja svojem nosiocu može da podari sposobnosti bilo koje životinje iz životinjskog kraljevstva. Amajliju je prema predanju stvorio Anansi, paukoliki duh iz afričkog folklora, i polonio stanovnicima sela Zambezi (očigledno fiktivno selo koje se zove po stvarnoj reci).


Moći amajlije nekako uspevaju da privuku pažnju očiglednih ngativaca, kao i aktivnih kompjutera  S.T.A.R. laboratorije, i naravno Arrow i Flash  stižu u Detroit da upoznaju prvu ,,metaosobu" čije moći nisu posledica eksplozije aceleratora. Malo posle njih na scenu stiže grupa predvođena tajnovitom ženom koja želi da otme amajliju.Arrow i Flash se pojavljuju , ali njihovo učestovanje   u seriji je svedeno na minimum, prisutni su radi privalčenja pažnje gledalaca obe serije. Glasove im pozajmljuju glumci iz pomenutih serija, ali ovo je prvi put da ih vidimo u animiranoj formi. Veza između igranih serija i Vixen nije najjasnija, ona se ne pominje u serijama niti se može zaključiti kada se radnja ove serije odvija. Vixen je zamišljena kao eksperiment, njena budućnost će zavisiti od gledanosti i kritika, ako se nastavi verovatno će veza sa pomenutim serijama biti jasnije definisana.


Animacija je solidna 2D na nivou  poslednjih nekoliko WB Animiranih filmova (Batman vs Robin, Justice League, Son of Batman). Ovo je  prva CW serija gde se pojavljuje magija, i nju je lakše  dočarati u animiranom obliku nego skupim specijalnim efektima. Zbog toga je ovde ona ključna, vidi se svakog puta kada Mari dotakne amajliju i zamisli neku životinju. Oko nje se tada pojavi providna ljubičasta aura u obliku zamišlene zveri. Ponekad je ta promena u sposobnostima izražena kroz njenu senku, donekle u stilu onih senki iz starih američkih stripova koje čitaocima prikazuju dualitet identiteta (stripovi Stiva Ditka). Detroit i fiktivno selo u africi su prikazani sasvim  verno, mada ne previše detaljno.

Serija je zaista brza i kratka, gldaoce bukvalno  ubacuje u sred dešavanja time što počinje scenom jurnjave.Brz tempo serije ima svoju očiglednu manu.Glavna junakinja Mari/Vixen je veoma slabo izgrađena kao ličnost.Nju gotovo da  neviđamo izvan jurnjava po gradu ili borbe, ovde fali svakodnevni život.Pomalo se vidi njen otac,neka sećanja i fakultet koji pohađa ,ali nemamo nekih njenih ličnih osećanja i želja. Zato ispada kao da je postala superheroina preko noći. Ima jedan trenutak u seriji  gde Mari poslodacav kaže kako njenom dizajnu nedostaje identitet.Vidi se da to isto važi i za nju  i negativca.



Ovo je posledica restriktivnog formata serije. Zaista mi je teško da zamislim kao se može definisati nečija ličnost u ukupno 31 minut. Po trajanju ovo je kao  pilot epizoda televizijskih animiranih serija.Mislim da bi bilo bolje da je sezona imala makar 2 ili 3 dodatne mini epizode (kako  nazvati ovo od 4-7 minuta?)  koje bi se vrtele oko njenog privatnog života i inspiracija za umetnost, pošto je dizajnerka. Akcija je dobra, ima humora sa vremena na vreme , mitološke motive sam pomenuo,  pa sve u svemu  Vixen svojim gledaocima  nudi nešto malo više od čiste razonode.

Ocena:



уторак, 24. новембар 2015.

Daredevil - prva sezona



Svi koji iole posećuju bioskopove se mogu složiti da filmovi snimljeni po stripovima trenutno predvode u borbi za gledaoce na velikim ekranima.Pre 6-7 godina to nije bio slučaj ali sada je takav  trend, niko sa sigurnošću ne može reći koliko  će to trajati, što  nije naročito bitno. Ovu filmovi su mahom superherojski, a prednjači izdavačka kuća Marvel comics. Oni su od 2008. godine pažljivo gradili svoj panteon mitskih heroja/superheroja , njihov svet se neprestano širi.Toliko se širi da je prešao i na male ekrane. Najnovija od tih serija je Daredevil.

Paklena kujna
Radnja serije se odvija u Njujorku, kao i u maltene svim filmovima i stripovima ovog žanra. Kada bi zaista tu živeli zar se nebi svi ovi superheroji   stalno međusobno saplitali i sudarali jedni o druge? Tim povodom , serija jeste smeštena u Njujork , ali ne u njegov centar negu u radničku četvrt nazvanu Paklena kujna (Hell's Kitchen). Ova serija jeste superherojska u smislu da ima maskiranog tipa  koji poseduje moći, ali je u svojoj srži krimić pa joj ovakva lokacija savršena. Đavolova kujna jeste deo šljaštećeg neonskog megalopolisa, ali je vizuelno mnogo bliža periodu 1970-80 u smislu da predstavlja staro istrošeno naselje , odraz kriminala,pesimizma i propadanja . Toliko je izražena da maltene postaje ličnost sama po sebi.Većina scena u njoj su noćne, prikazani su mračni prolazi i prljave uličice, pa i u unutrašnjosti stanova preovladava mrak.Senke igraju značajnu ulogu u formiranju prostorija i likova, dok su  boje prigušene.

Nije slučajno svetlije  sa leve strane
Glavni junak serije je slepi advokat Met Murdok (Charlie Cox), koji se tajno oblači u crni nindža kostim i obračunava sa kriminalom. To mu uspeva zahvaljujući izvanrednim izoštrenim čulima sluha,mirisa i dodira.On je tvorevina mašte Sten Lija, i kao takav nosi sve prepoznatljive odlike njegovih junaka: ima očigledan hendikep (slepilo), moći koje  potiču od radioaktivne supstance, deo je ljubavnog trougla, dva jednaki inicijali (M.M.).Zamišlen je kao tipičan kostimirani junak, vuče korene iz priče o slepom detektivu ali i iz  mitova  o slepim ratnicima (filmovi o Zatoičiju kao primer), a iz današnje perspektive , u skladu sa duhom vremena, je prikazan kao antiheroj koji se rve sa ličnim demonima iskazanim kroz  bes prema podzemlju koje mu je oduzelo oca boksera.Za njega se može reći da je oduvek naginjao ka antiherojima, makar po tome što se u  stripovima pojavio sa kostimom đavola.Tanka je linija koja ga deli od običnog osvetnika, on nju ne prelazi jer snagu pronalazi u veri.Crkva igra značajnu ulogu u njegovoj ideologiji. Dardevil svoju pravdu uglavnom sprovodi pesnicama , advokatsko ruho mu služi za pribavljanje informacija o kriminalcima.

Đavolski dobar kostim
Fogvel Nelson (Elden Henson) je Metov najbliži prijatelj , poslovni partner i sušta suprotnost.On je veliki humanista, uvek je  voljan da pomogne, nije mu mrsko da siromašnoj klijentkinji popravlja česmu.Fogvel je dopadljivi debeljuškasti  pravnik, posvećen poslu , i što je najbitnije njemu profesija ne služi kao maska iza koje se krije kostimirani avanturista.To je odavno shavtio Murdok, pa je zato insistirao da se advokatska kancelarija zove ,,Nelson i Murdok" , a ne obrnuto , kao što je ortak hteo.
Derdevilov pristup borbi protiv kriminala  je po prirodi reakcionaran, on se  pojavi gde treba i  prebija krimose ali ne uspeva da sprovede  značajne promene niti da razotkrije njihovu organizaciju .Na kraju je ipak potreban Fogvel kako bi zaista razbio organizaciju držeći se slova zakona.To ga čini istinskim herojem ove serije.

Nije sve tako sumorno
Šta je superheroj bez negativca? Poštujući pravila žanra, negativac/arheneprijatelj je neizbžan, tako da ovde to mesto zauzima Dardavilov tradicionalni protivnik (bivši Spajdermenov negativac)Vilson Fisk-Kingpin(Vincent D'Onofrio).On je  krupni, ko od brega odvaljeni, šef podzemlja sa megalomanskom vizijom o sprovođenju džentrifikacije - iseljenje siromašnog stanovništva, rušenje radničke četvrti i izgradnji  staklenih zgrada u kojima bi stanovali  buržuji. Osim toga ima sklonost ka umetnosti i za divno čudo, svedoci smo njegove ljubavne priče.Fisk je daleko odmakao od jednodimenzionalnih negativaca, tokom serije zaista odaje utisak stvarne višestrane ličnosti, jeste da je ogrezao u kriminal i ima mnogo kostura u ormaru ali nije dehumanizovan kao likovi iz  sličnih serija.
you had me at hello
Ova serija je prvenstveno krimi drama, superherojština je jasna ali u drugom planu.Serije ovog žanra najčešće potiskuju svoje sporedne likove, scenaristi uglavnom nemaju ideje šta da rade sa ,,nekostimiranom" ekipom pa ih svode na rutinsko pomaganje glavnom baji ili ih uklučiju u akciju tako što od njih načine ličnosti slične glavnom junaku. Daredevil ne pati od tih problema, njegov svet je vrlo živ i bogat, od neuravnotežene sekretarice Pejdž pa do beskompromisnog novinara Jurika.Sa takvim osobama se zaista možemo sresti, one nisu samo obični statisti ili scenska dekoracija.          Od 13 epizoda nema niti jedne  sa praznim hodom ili jednokratnim zlikovcem (villain of the week), izbog baš takvog  formata  pokazuje da  su se scenaristi ugledali na uspešne serije kao npr. Breaking Bad ili Hannibal. Koreografija je impresivna, veoma je dobro balansirana između moguće borbe  i  filmske stilizacije.Sve ovo  i grim n gritty atmosfera nalik onoj iz Milerovog Daredevil opusa je omogućilo scenaristima da prirede skoro  maksimum koji se može izvući iz adaptacije stripova ove vrste.

Ocena:


понедељак, 16. новембар 2015.

Betmen : Crno i Belo 2



Betmen: Crno i Belo je antologija kratkih crno-belih priča o istoimenom strip junaku koja je prvobitno izašla u četiri nastavka , u standardnoj američkoj formi mesečnih svezaka tokom 1996.godine. Strip antologija je nastala pod uredničkom palicom Marka Čarela, koji je realizovao svoju davnašnju zamisao kako bi bilo sjajno pozvati najbolje tadašnje crtače i scenariste iz sveta stripa i dati im u zadatak da osmisle kratke priče od po 7-8 stranica o Betmenu. Ovakav pristup se pokazao kao pun pogodak među čitaocima, serijal je osvojio nekoliko Ajznera , i tako je nastala uspešna edicija Crno i Belo koja broji nekoliko knjiga i nastavlja se do današnjih dana.

Prosto je neverovatno da junak koji je nastao davne 1939., čije avanture publika redovno prati već preko 70 godina, i dan danas nimalo ne gubi na popularnosti.Kako li mu to uspeva? Odgovor na to pitanje treba potražiti u tome šta Betmen predstavlja.Da li je on  šaljivi borac protiv kriminala koji se suočava sa plejadom zlikovaca u šarenim kostimima (tokom 60-tih). Možda  je on  stripovska nadogradnja na avanture Šerloka Holmsa? Paralele svakako postoje, recimo detektiv Betmen/Šerlok, zločinački genije Džoker/Morijarti, zavodnica-lopov Catwoman/Ajrin Adler, pomoćnik-doktor Alfred/Votson itd... Može biti i  mračni vitez koji vodi svoj lični krstaški rat poput urbanog gerilca (tokom 80-tih pa nadalje), ili pak  maskirani  ludak koji svoje frustracije usmerio na kriminalno podzemlje.

On je zapravo sve od pomenutog.Njegova ličnost se menjala tokom vremena, svaka generacija pisaca je ostavila svoj pečat. Osnovne karakteristike kao  identitet i kostim su konstante, ali sve ostalo je menjano u skladu sa duhom vremena. Zato je ovaj šišmišoliki starac uvek svež, stalna reinterpretacija je izvor njegove mladosti.Čitaoci će Betmena  unutar stripa videti kroz prizmu svih pomenutih epoha Svaka generacija čitalaca je imala onog ,,svog" Betmena, meni je to animirani Betmen sa glasom Kevina Konroja iz crtane serije ,,Batman:The Animated Series".

Težište druge knige crno-belih priča je  na Betmenovim mnogobrojnim protivnicima . Ove priče su mahom male studije ličnosti različitih veoma prepoznatljivih ludaka koji žive na stranicama ovog stripa već godinama. Ludost Džokera i devojke mu Harlin Kvinzel, Zagonetačeva opsesija zagonetkama, i Zezova volja za moć su veoma zanimljive teme kojima su se autori  pozabavili.
 Crtež varira od crtača do crtača, nikada nije šablonski. Stilovi se menjaju u skladu sa duhom priče i epohe koju ona oslikava. Od Bernetove 1940. (sličnoTorpedu), Bernove i Gibonsove stilizovane 1960,preko modernih stilova Lija i Sejla pa do slikarskog stila Aleksa Rosa.
Svaki dvojac (scenarista i crtač) tumači Betmena i ekipu   na svoj način, pokazujući istinsku moć mašte na svega nekoliko strana.

Ocena: