понедељак, 25. март 2019.

Atlas Oblaka


 Režija: Lili Vačovski, Endi Vačovski, Tom Tikver
Scenario : Lana Vačovski, Endi Vačovski, Tom Tikver
prema romanu Dejvida Mičela

Šest različitih priča smeštenih u  isti broj drugačijih vremenskih perioda se međusobno prepliću pred očima publike i zahtevaju barem malo mentalnog  napor da se uhvati osnovna nit koja ih povezuje.Razbacanost segmenata to otežava, pošto se ne smenjuju priča za pričom kao epizode nego se mešaju delovi tih šest poglavlja.A o čemu se zapravo radi?Pa kada se maksimalno pojednostavi ide otprilike ovako .U svakom periodu imate neke talčitelje i potlačene.Ovu prvi su prikazani kao krupni kapitalisti, ovi drugi su robovi/sluge/nejaki ili pak obično građanstvo.,,The weak are meat and the strong love to eat".U svakom od datih perioda, od devetnaestog veka pa sve do postapokalipse, malobrojni su se usprotivili  ovakvom poretku i svi su oni kroz istoriju povezani.Ta iskra pobune se nastavlja iz generacije u generaciju, neki likovi su  potomci pređašnjih a neki deluju kao reinkarnacije istih ili su na neki način inspirisani delima predaka (film,muzika, književnost itd...).Izrabljivači naizgled uvek uspevaju da nadjačaju pobunjenike, međutim vremenom se dolazi do toga sa je upravo ta kapitalistička industrija trajno zagadila Zemlju.Pobunjenici su uspeli da zbrišu sa planete, ostavivši je u rukama izrabljivača.Među njima deo je vremenom devalvirao u primitivne kanibale ,a prosvećeniji deo je shvatio greške svojih predaka  i istažuje prošlost kako bi pronašli ostatke nekadašnje civilizacije da bi stupili u kontakt sa odbeglim pobunjenicima i pridružili im se na udaljenom / boljem svetu.

A zašto se baš  zove ,,atlas oblaka "? Unutar filma to je kompozicija mladog i zaboravljenog kompozitora Frobišera .Ta kompozicija je zamišljena kao sekstet, dakle za šestoro izvođača što se poklapa sa šest segmenata priče koji čine celinu. Frobišeru je bio inspirisan snovima, a snovi su prikazani kao jedna od niti koje povezuju generacije likova.



Atlas Oblaka nije žanrovski homogen , može se reći da se sastoji od šest različitih filmova.Počinje kao avanturistički,  pa se pretvara u  dramu, a drama u triler, iz trilera u komediju, potom sf distopiju  i konačno postaapokalipsu. Dvojac Vačovski , braća ili --- (ubaciti pojam pošto autor ne zna šta su zbog promene pola), su realozovali svaki deo u skladu sa pravilnostima tog žanra.Sf jurnjava u distopijskoj korpokratskoj budućnosti je podjednako ubedljiva kao komedija o staračkom domu/zatvoru .Glumačka ekipa da bi se prilagodila zamisli autora mora da tumače nekoliko verzija istih likova odnosno .Tom Henks i Hjugo Viving se naročito ističu po svojim transformacijama, dok su ostali manje interesantni.Posebno bih izdvojio Vivingovo tumačenje odurne matore glavne sestre iz staračkog doma pošto tu nastupa kao omatorela sestra Rečed iz kultnog ,, Leta nad kukavičijim gnezdom" .U sf segmentu ima nekoliko akcionih scena koje po koreografiji  liče na Matriks, ali taj film je u svakoj kategoriji bolji od ,,Atlasa oblaka" i  ostavlja ga u prašini .

Koliko god da se Atlas Oblaka šepuri vizuelno  i narativno , najveći problem je što se ispod te žanrovske hibridizacije i nelinearnog narativnog stila krije vrlo naivna poruka.Ispada da su izrabljivači samodovoljna kasta koja je kriva za sve društvene probleme sa kojima se likovi suočavaju.A  gde je druga strana priče? Gde su potrošači u svemu tome? Zar bi ta šačica pojedinaca mogla da bude to što jeste bez ostalih učesnika u prometu? Jedni ne idu bez drugih , a ovi drugi nisu ni pomenuti.Takođe nema ni osvrta na društveno ekonomske poretke koji omogućavaju rad toj  vrsti kapitalista, niti njihove promene korz istoriju.Dejvid Mičel po svemu sudeći nije ni pokušao da napravi  valjanu kritiku poretka nego je na sasvim površan način  uperio prstom u ,,zle kapitaliste" i dreknuo: ,,Oni su krivi za sve !". Toga je bilo i u mnogim drugim filmovima, ali oni nisu pretednovali da se pozabave analizom istih.Na primer , sličnu površnu kritiku možemo pronaći u filmu ,,Maska Zoroa", pa i u svim interpretacijama istog jer je to neraskidiv deo te priče, međutim Zoro je samo akciona avantura, obična zabava koja ni ne pokušava da bude nešto drugo. ,,Atlas oblaka" upravo  pokušava da bude nešto više  i na tome pada pošto je rezultat pretenciozna priča koja nije mnogo odmakla od naivnosti Zoroa. Inače , da ne ispadne da napadam Zoroa, smatram da je ,,Maska Zoroa" bolji film od ovog.


Drugi veliki problem je u dužini filma, pošto traje tri sata.Kao da gledaoci nisu dovoljno zbunjeni pričama koje idu bez reda , nego ih treba zamajavati čitava tri sata Zar je zaista potrebno toliko vremena da bi se prikazalo nešto sa tako jednostavnom premisom? Ovo je zapravo problem izvornog romana pošto je  ,,Atlas oblaka" bestseler cigla od skoro 600 stranica. U suštini , svi problemi filma su zapravo problemi Mičelovog romana a tandem Vačovski se sa time izborio koliko je mogao. Ako ništa drugo, ,,Atlas oblaka" nije naporan film uprkos minutaži, u svakom segmentu se dešava dovoljno toga da drži pažnju, film je gledljiv ali nije za preporuku.


Ocena: