уторак, 21. јул 2015.

Vixen






Gledaoci serija ,,Arrow" i ,,The Flash" su imali prilike da vide telvizovanu verziju sveta superheroja iz stripova DC Comics-a, počelo je sa krimi-avanturom  (Arrow) a skoro je dopunjeno naučnom (The Flash) fantastikom. Sledeće godine će gledaoci imati priliku da putuju kroz vreme sa Rip Hunterom u novoj seriji ,,Legends of Tomorrow", ali u veoma bliskoj budućnosti će videti jedan od elemenata tog sveta koji nije još prikazan-magija.

Od 25.avgusta ove godine će početi sa emitovanjem animirana web-serija ,,Vixen" koja će pratiti avanture istoimene junakinje čije su moći takve da može imitirati sposobnosti svih životinja koje su do sada živele. Vixen odnosno Mari Mccabe je  stripadžijama poznata od  1981. a većina je zna po ulozi u animiranoj seriji Justice League Unlimited. Kao što je i rečeno, u seriji će se pojavljivati Arrow i Flash pošto se radnja dešava u njihovom svetu, a format animirane serije će služiti da se lakše prikaže ovakva tematika. Televizijski DC svet postaje sve veći i veći, vreme je da se i vi  pridružite i pratite njihove avanture ukoliko niste do sada.


петак, 17. јул 2015.

Dylan Dog : Lov na veštice




Lov na veštice, tim izrazom se može označiti period kada su  veštice, nazovi čarobnjake i ostale šarlatane  spaljivali na lomači a može značiti i traženje krivca za neku pojavu. Drugo značenje je upravo tema ovog stripa, a autor Dylana Doga se bavi ni manje ni više nego odbranom horror stripova od političkih stranaka i novinara. Sve počinje tako što je pripadnik konzervativne stranke optužio  horror strip Daryl Zed da kvari omladinu i  povezao to sa rastućim problemom nasilja među mladima.


Svaljivanje celokupne krivice za  pojavu nasilja među mladima na stripove je zaista postojalo tokom 50-tih godina prošlog veka u Americi. Tada je pod vođstvom  psihijatra Fredrika Verthama  strip maltene satanizovan, njegovo kapitalno delo ,,Zavođenje nevinih" iz 1954. (The Seduction of the innocent) je klasičan primer manipulacije javnim mnjenjem putem netačnih izveštaja  Tada je formiran je Kodeks stripova tzv ,,Comics Code Authority" (čitaj inkvizicija) i usledio je period žestoke cenzure koji je oslabio tek tokom 80-tih godina a kasnije polako nestao. Slična pojava je uočena u Italiji tokom  80-tih godina ali srećom nije poprimila tolike razmere kao pomenuta u SAD-u. Kao glas razuma se ovde javlja Dylan Dog, prijatelj autora stripa Daryl Zed i navodi kako je nerealno svaliti svu krivicu na stripove bez uzimanja u obzir ostalih okolnosti koje navode mlade na nasilje među kojima su  loše stanje u porodici, popravni domovi i nezainteresovanost države da se taj problem reši.

Sklavijev stav o cenzuri uopšte je prilično jasan i najizraženiji je u prvom delu stripa gde vidimo avanturu Daryl Zed-a. On cenzuru poredi sa inkvizicijom, u smilu da inkvizicija kakva je nakada bila (što se vidi prilikom scena mučenja vštica) se i danas zadržala ali u formi cenzure. Oni su večni duh sile reda, zabrane , dogme i tabua, postoje dokle god društvo baštini takve vrednosti i uvek će se javiti u nekom novom obliku. Njihove žrtve , iako nisu takve kavima ih inkvizicija zamišlja dok ih kažnjava za razne zločine , pucaju pod pritiskom i postaju upravo to za šta se terete da bi uzvratili mučiteljima. Ciklus nasilja je očigledan jer izmučena žrtva vraća istom merom (trenutak kada veštice kažu inkviziciji da su oni stvorili satanu u njima, ili kad crtač poludi) Kraj stripa se svodi na bitku Dilana protiv Inkvizicije, a čitaocima se poručuje da će ishod znati samo ako bude narednog broja, dakle ako ga cenzura ne pojede.

 Ovo je svakako jedna od boljih epizoda Dilana Doga, scenaristički genijalna ali je od najboljih deli izbor crtača. Pietro Dall`agnol je daleko od idealnog crtača ove avanture. Njegov crtež je  uglavnom gledljiv, ali u pojedinim trenutcima veoma statičan (pogotovo u akcionim scenama)  i često nedovršen (stvarno  bode oči) pa je teško rastumačiti izraze lica pojedinih likova.Piščeva poruka je jasna i univerzalna. Tema ovog broja, cenzura, se ne vezuje samo za stripove.Može se primeniti na sve ostale medije.

Ocena:



среда, 8. јул 2015.

Bejts Motel - treća sezona


Prva sezona je gledaoce upoznala sa neobičnim  glavnim likovima i  uvrnutom sredinom gradića White Pine Bay, druga je zagrebala ispod površine ovog neobičnog gradića i pretežno se bavila kriminalom, intrigama i previranjima unutar narko mafije, a treća predstavlja uvod u sve veće ludilo koje smo svi pažljivo isčekivali od samog početka.

Po uzoru na film ,,Psiho" ova serija je primenila formulu gde su kriminal, neobična ubistva  i misterije malog grada u prvom planu a ludilo disfunkcionalne porodice Bejts u drugom stvarajući atmosferu  neprestane neizvesnosti  i time lako uspevaju da održe pažnju gledaoca . Format od 10 epizoda po sezoni se čini kao kratak ali uspešno štiti od zamora materije i prezasićenja gledaoca od iste.

Romero i Norma, prijatelji ili nešto više?

Problem treće sezone je to što je krimi  priča odaje utisak nedorađenosti, policija je usled okršaja iz prošle sezone i  fleš memorije umalo razotkrila tržište narkotika , glavni izvor prihoda tog grada, ali se sve razrešilo isuviše brzo i jednostavno ubistvom očiglednog žrtvenog jarca. Uloga šerifa Romera poprima sve bitnije mesto unutar serije. Ovaj korumpirani policajac je zaštitnik status quo-a između narko kartela unutar grada , ali takođe je čovek sa nekoliko  kosturia u ormaru.

S druge strane, odnosi unutar  porodice Bejts su odlično prikazani. Pošto sada znamo da Norma Luiza Bejts potiče iz poremećene porodice (krug se nastavlja), savršeno je jasno da njeno uvrnuto svhatanje  majčinstva  potiče od neimanja iskustva sa sopstvenom majkom koja je ,prema njenim rečima, u suštini bila sve vreme nakljukana pilulama, sedativima i izložena nasilju muža.Normin zaštitnički stav prema sinu, kao i preterana bliskost vode poreklo iz njene fantazije o idealnoj brižnoj majci , sve suprotno njenoj majci sa kojom uopšte ne održava odnose,  kojom nadoknađuje prazninu iz sopstvene mladosti. Agresivnost joj potiče od nasilja u porodici u kojoj maltene nije smela ni da prozbori.

Norman ili Norma?
Norman tokom ove sezone postaje sve izolovaniji, školuje se privatno, prekida skoro sve veze sa spoljašnjim svetom, gubi mu se granica između starnosti i halucinacija i time  zaranja sve dublje i dublje u sopstveno ludilo. Propast njegovog razuma je takođe i simbolično prikazan u snu u kojem se kuća oko njega raspada.Njegovi povremeni gubici svesti i halucinacije prerastaju u rascepljenu ličnost. Bilo je tragova toga još u prošloj sezoni,  ali ovde po prvi put vidimo kako ga potpuno obuzima njegova druga ličnost, tzv. ,,Majka". Normanova druga ličnost je satkana od svih najgorih osobina njegove istinske majke koje je pokazivala u ekstremnim slučajevima .On je u svojoj glavi proizveo  zlog mračnog dvojnika sopstvene majke usled svoje nesposobnosti da prihvati posledice  zločina.
 
Sve će biti u redu, zar ne?
Treća sezona je malo slabija od prve ali svakako nudi jedinstvenu   kombinaciju  krimića i psihološkog trilera kakva je retko viđena među tv serijama.Čar ove serije je zapravo u pomenutoj neizvesnosti, pošto ni u kom trenutku ne znamo da li će se doslovno pridržavati izvornog materijala i završiti poput opštepoznatog Hičhokovog filma ili će pak dozvoliti sebi drugačiji kraj.Scenaristi se poigravaju sa svetom u kojem bi glavni likovi mogli imati koliko toliko pristojnu budućnost iako su  od samog početka  osuđeni na propast. Bejts Motel je u suštini  tragedija u nekoliko činova (čitaj sezona).

Ocena: